Blokčejn tehnologija povezuje srpsku dijasporu i njihove porodice u matici

17. July 2018.

Slika: LuckyStep48 / Getty Images

Pojavom četvrte industrijske revolucije, građani će posredstvom novih tehnologija sve više biti u mogućnosti da ostvaruju kontakt sa vladama, izraze svoje mišljenje i koordiniraju svoje angažovanje. U današnjem svetu koji se menja vrtoglavom brzinom, biće neophodno da se vlade, građani i razvojni akteri brzo prilagođavaju, unapređuju svoje znanje o naprednim tehnologijama i nauče kako da budu što korisniji za društvo u celini.

Novi strateški pristup UNDP-a oslanja se na inovacije i  eksperimentisanje kako bi se osiguralo da ključni razvojni akteri budu u stanju da koriste nove tehnologije u cilju napredovanja u sprovođenju  Agende 2030 i ostvarivanju globalnih ciljeva održivog razvoja. Kako bi ovo bilo moguće i kako bi se pružila pomoć vladama u budućnosti, UNDP trenutno testira napredne tehnologije, poput blokčejn tehnologije, u razvojne svrhe. Blokčejn digitalna imovina konvertuje se ostvarivanje prava u protivvrednosti te imovine, kao što su komunalne usluge i trgovačka roba. Pomenuta digitalna sredstva mogu se lako kreirati, a njihovo kretanje od jedne do druge osobe se može pratiti. U isto vreme,  transakcije izvršene pomoću blokčejn tehnologije omogućavaju učesnicima da sačuvaju svoju privatnost. UNDP trenutno sprovodi pilot projekat u Gradu Nišu, u Južnoj Srbiji. Ovaj projekat fokusira se na primenu blokčejn tehnologija za slanje doznaka primaocima u zemlji porekla.

Kako je započeo ovaj projekat? Ko je zatražio njegovo sprovođenje i zašto?

U novembru 2016. godine, kancelarija UNDP-a u Srbiji dobila je poziv od Grada Niša da učestvuje u „Forumu naprednih tehnologija - potencijali Grada Niša". Tom prilikom, vođeni su razgovori sa pojedincima iz dijaspore i predstavnicima kompanija iz privatnog sektora čiji zaposleni primaju doznake iz inostranstva. Učesnici foruma istakli su da bi transparentan i brz transfer koji u proseku iznosi manje od 3 odsto zadovoljio njihove potrebe, imajući u vidu postojeće visoke troškove (do 10 odsto od ukupnog novčanog transfera, ponekad čak i više) kada se isplate vrše preko tradicionalnog bankarskog sektora i / ili posredstvom kompanija za pružanje finansijskih usluga.

U principu, kada govorimo o doznakama mislimo na finansijska sredstva koje dijaspora uplaćuje da bi obezbedila dobrobit svojih porodica u domovini. Ovaj prihod takođe u velikoj meri doprinosi ekonomskom razvoju država sa velikom dijasporom, kao što je Srbija, gde skoro 800.000 ljudi prima novac iz inostranstva. Procenjena vrednost doznaka koje se svake godine pošalju preko zvaničnih i nezvaničnih kanala, iznosi oko 4,5 milijardi evra. Na godišnjem nivou, doznake čine blizu 9 odsto BDP-a, u poređenju sa, na primer, stranim direktnim investicijama, koje su 2016. godine iznosile 5,4 odsto godišnjeg BDP-a.

Imajući sve ovo u vidu, kao i interesovanje lokalnih aktera, kancelarija UNDP u Srbiju osmislila je projekat „Doznake zasnovane na blokčejn tehnologiji za Grad Niš“  kako bi testirala na koji način ova vrsta napredne tehnologije može biti od koristi za vladu, pri čemu bi usluge finansijskog transfera bile jeftinije, transparentnije i prilagođene potrebama građana. Narodna banka Srbije nedavno je u potpunosti podržala test (pilot projekat) koji sprovodi UNDP, budući da je i pomenuta banka planirala da testira i eventualno uvede primenu blokčejn tehnologije za doznake iz dijaspore.

Kakvu ulogu su dijaspora i zvaničnici Niša imali u osmišljavanju projekta?

Grad Niš je izabran zbog svojih bliskih i jakih veza sa dijasporom, kao i otvorenosti Gradske uprave za primenu novih tehnologija (ovaj grad ima dugu tradiciju u oblasti elektrotehničke industrije i nedavno je pokrenuo osnivanje regionalnog centra za blokčejn tehnologije). Od samog početka, kancelarija UNDP u Srbiju i gradska uprava uspostavile su veoma blisku i otvorenu saradnju koja je potvrđena dopisom u kome je Grad Niš podržao realizaciju projekta za doznake zasnovane na blokčejn tehnologiji. Tokom faze osmišljavanja projekta, predstavnici Grada bili su konsultovani i zamoljeni da daju komentare, postave pitanja i izraze svoje zabrinutosti. Skupština grada formirala je poseban tim, zajedno sa Kancelarijom za lokalni ekonomski razvoj, radi pružanja podrške sprovođenju zajedničkog projekta.

Uporedno sa ovim aktivnostima, Grad Niš pokrenuo je proces osnivanja regionalnog centra za blokčejn tehnologije sa sledećim zainteresovanim stranama:

-           Grad Niš

-           Elektronski fakultet, Univerzitet u Nišu

-           Ekonomski fakultet Univerzitet u Nišu

-           NiCat klaster naprednih tehnologija u Nišu

-           Mladi ambasadori iz Niša

-           Cofound.it Serbia

-           Centar za inovativno preduzetništvo mladih, Niš

Imajući u vidu potencijale blokčejn tehnologije, navedene organizacije su usaglasile sledeće ciljeve: a) zalaganje za propise koji će doprineti razvoju blokčejn tehnologije i eko-sistema digitalnog preduzetništva na regionalnom i nacionalnom nivou; b), izgradnja kapaciteta za razvoj blokčejn tehnologije (obuka i obrazovanje, istraživanje i inovacije) i v) pokretanje projekta koji će imati veliki društveni, ekonomski i ekološki uticaj na regionalnom nivou, g) obezbeđivanje znanja i uslova za postojeće IT kompanije i potencijalne startap kompanije za razvoj projekata koristeći postojeću blokčejn platformu.

Pored toga, osnivači regionalnog centra zamolili su kancelariju UNDP u Srbiji da bude kopotpisnica pisma o namerama i podrži i ostale inicijative koje se tiču blokčejn tehnologije.

Sa kime je UNDP uspostavio partnerstvo radi testiranja primene blokčejn tehnologije za transfer doznaka u Srbiju?

UNDP je uspostavio partnerstva sa AID:Tech Ltd., privatnom kompanijom iz Irske, koja je dobro poznata i priznata po svojim inovativnim tehnološkim rešenjima u humanitarnom i razvojnom sektoru, kao i sa američkom kompanijom Stripe, koja je specijalizovana za bezbedna plaćanja preko interneta. Osim toga, uključena je i nacionalna Komercijalna banka. Svi partneri obezbeđuju kontrolisano okruženje za testiranje i poštovanje strogih pravila i propisa UNDP-a koji regulišu finansijske transakcije.

Kako testiranje izgleda u praksi?

Pilot projekat UNDP-a podrazumeva učešće do 200 primalaca i pošiljalaca doznaka koji su odabrani putem javnog poziva za dobrovoljno učešće u ovoj inicijativi. Primaoci će dobiti digitalne vaučere u vidu identifikacionih kartica i moći će da koriste dobijena sredstva za plaćanje komunalnih usluga i kupovinu namirnica u tri transparentno odabrana lokalna maloprodajna objekta za prehrambene proizvode u Nišu. Procenjuje se da će predviđena vrednost svih transakcija učesnika iznositi  20,000 SAD.

Zašto pratiti i uticati na to kako će se koristi novac?

Praćenje onoga šta ljudi kupuju predstavlja deo testiranja, tako da će u budućnosti potencijalni pošiljaoci moći da direktno usmere transfere novca za plaćanje komunalnih usluga i kupovinu trgovačke robe. Svi podaci prikupljeni u svrhu testiranja koristiće se uz saglasnost učesnika, kao i saglasnost lokalnih vlasti Grada Niša, uzimajući u obzir Zakon o zaštiti podataka o ličnosti. Previđeno je da će u okviru pilot projekta biti moguće pratiti vrstu robe koja je kupljena, ali ne i ko je obavio kupovinu.  Administratori će moći da vide zbirne podatke koji pokazuju gde se usmeravaju sredstva posredstvom blokčejn digitalne imovine, na primer, 50 odsto svih sredstava poslatih u Niš koristiće se za plaćanje komunalnih usluga i 50 odsto za kupovinu robe.

Koje su očekivane pogodnosti?

Očekuje se da će upotreba blokčejn platforme otvorenog koda, koju je pro-bono obezbedila kompanija AID:Tech Ltd, doneti niz pogodnosti za veliki broj korisnika, i to:

a)    Biće obezbeđeno praćenje i transparentnost priliva doznaka iz dijaspore u Srbiju

b)    Doznake iz dijaspore biće usmerene ka društveno odgovornoj kupovini

v)    Za pošiljaoce doznaka biće omogućen lakši i jeftiniji transfer novca, bez angažovanja posrednika. Cilj je da troškovi transakcija budu manji od 3 odsto u proseku, u poređenju sa postojećim, mnogo većom cenom koja se plaća kada se transfer vrši preko tradicionalnog bankarskog sektora i / ili posredstvom kompanija za pružanje finansijskih usluga

g)    Biće osigurana privatnost pojedinaca, budući da se podaci o ličnosti neće objavljivati, u skladu sa Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR). Identifikacija pojedinaca u okviru blokčejn tehnologije vršiće se kroz jedinstvene digitalne identifikatore.

d)    Biće omogućeno kreiranje digitalnih identifikacionih kartica koje se mogu koristiti i za druge transfere novca (kao što je, primera radi, socijalna pomoć) i u druge svrhe.

Ovaj pilot projekat završava se u oktobru 2018. godine, a UNDP će, bogatiji novim znanjem stečenim kroz ovu inovativnu inicijativu, istražiti dodatne prostore i mehanizme koji mogu ubrzati postizanje ciljeva održivog razvoja.