Brže, sigurnije i jeftinije slanje novca iz dijaspore u maticu

Zvaničnici Grada Niša i UNDP-a potpisali su Memorandum o razumevanju o sprovođenju pilot projekta „Doznake iz dijaspore zasnovane na blokčein tehnologiji“

23. July 2018.

Slika: www.ni.rs

U Gradskoj kući u Nišu, 20. jula 2018. gradonačelnik Darko Bulatović i zamenica stalne predstavnice UNDP-a potpisali su Memorandum o razumevanju o sprovođenju pilot projekta „Doznake iz dijaspore zasnovane na blokčein tehnologiji za Grad Niš“, koji se realizuje uz podršku Vlade i institucija Republike Srbije, pre svega Narodne Banke Srbije.

Cilj projekta je povezivanje srpske dijaspore i njihovih porodica u matici, a UNDP ga je osmislio kako bi testirao na koji način ova vrsta napredne tehnologije može biti od koristi za  građane, kao i za Vladu i lokalne samouprave. Pilot projekat fokusiran je na transfer novca uz upotrebu blokčejn (blockchain) tehnologije, od fizičkih lica u inostranstvu ka fizičkim licima u Srbiji, tj. u Nišu, pri čemu će ove usluge biti jeftinije, transparentnije i prilagođene potrebama građana.

Grad Niš je izabran zbog svojih bliskih i jakih veza sa dijasporom, kao i otvorenosti za primenu novih tehnologija. Od samog početka, kancelarija UNDP u Srbiji i Grad Niš uspostavili su blisku saradnju, a formiran je i poseban tim, zajedno sa Kancelarijom za lokalni ekonomski razvoj, radi pružanja podrške sprovođenju zajedničkog projekta.

Pilot projekat podrazumeva učešće do 200 primalaca i pošiljalaca doznaka koji će biti odabrani putem javnog poziva za dobrovoljno učešće u ovoj inicijativi. Primaoci će dobiti digitalne vaučere u vidu identifikacionih kartica i moći će da koriste dobijena sredstva za plaćanje komunalnih usluga i kupovinu namirnica u tri transparentno odabrana lokalna maloprodajna objekta za prehrambene proizvode u Nišu. Procenjuje se da će predviđena vrednost svih transakcija učesnika iznositi do $20,000.

Svi podaci prikupljeni u svrhu testiranja koristiće se uz saglasnost učesnika, kao i saglasnost lokalnih vlasti Grada Niša, uzimajući u obzir Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Očekuje se da će upotreba blokčejn platforme otvorenog koda, koju je pro-bono obezbedila kompanija AID:Tech Ltd, doneti niz pogodnosti za veliki broj korisnika, i to:

  • Biće obezbeđeno praćenje i transparentnost priliva doznaka iz dijaspore u Srbiju
  • Doznake iz dijaspore biće usmerene ka društveno odgovornoj kupovini
  • Za pošiljaoce doznaka biće omogućen lakši i jeftiniji transfer novca, bez angažovanja posrednika. Cilj je da troškovi transakcija budu manji od 3 odsto u proseku, u poređenju sa postojećom, mnogo većom cenom koja se plaća kada se transfer vrši preko tradicionalnog bankarskog sektora i / ili posredstvom kompanija za pružanje finansijskih usluga
  • Biće osigurana privatnost pojedinaca, budući da se podaci o ličnosti neće objavljivati, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti Republike Srbije, kao i Opštom uredbom o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR). Identifikacija pojedinaca u okviru blokčejn tehnologije vršiće se kroz jedinstvene digitalne identifikatore.

Ukupna vrednost celog projekta biće do 85.000 dolara, a vrednost pojedinačnih transfera bi trebalo da bude do 100 evra tj. 100 dolara, u zavisnosti od zemlje odakle se sredstva šalju.

Ovaj pilot projekat završava se u oktobru 2018. godine, a UNDP će, bogatiji novim znanjem stečenim kroz ovu inovativnu inicijativu, istražiti kako se može ubrzati postizanje ciljeva održivog razvoja. Više informacija o tome kako blokčejn tehnologija povezuje srpsku dijasporu i njihove porodice u matici, i o samom projektu možete naći OVDE.

Kada se govori o doznakama,  misli se na finansijska sredstva koja dijaspora uplaćuje da bi obezbedila dobrobit svojih porodica u domovini. Ovaj prihod takođe u velikoj meri doprinosi ekonomskom razvoju država sa velikom dijasporom, kao što je Srbija, gde skoro 800.000 ljudi prima novac iz inostranstva. Procenjena vrednost doznaka koje se svake godine pošalju preko zvaničnih i nezvaničnih kanala iznosi oko 4,5 milijardi evra. Na godišnjem nivou, doznake čine blizu 9 odsto BDP-a, u poređenju sa, na primer, stranim direktnim investicijama, koje su 2016. godine iznosile 5,4 odsto godišnjeg BDP-a.