Grad Kragujevac šampion dobre prakse u saradnji sa lokalnim organizacijama civilnog društva

30. December 2020.

Podrška lokalne samouprave civilnom sektoru poboljšava kvalitet života svih građana

Studenti Prirodno-matematičkog fakulteta u Kragujevcu sprovode aktivnosti u Botančkoj bašti povodom Dana zaštite životne sredine. Foto: Botanička bašta Kragujevac.

Od septembra 2019. do avgusta 2020. godine, više od 80 učenika i studenata, kao i oko 70 nastavnika i predavača iz Kragujevca i okoline, učestvovali su u raznim kreativnim i obrazovnim okupljanjima i radionicama na otvorenom, u novom prostoru lokalne Botaničke bašte – Školskom biološkom centru. Kroz neformalan pristup, brojni stručnjaci učili mlade ljude o biodiverzitetu, raznim procesima u prirodi i njihovom uticaju na zdravlje ljudi. Glavni cilj ovih aktivnosti bio je podizanje nivoa svesti među decom i mladima o važnosti zaštite životne sredine.

Osnivanje Školskog biološkog centra u Kragujevcu jedna je od 38 inicijativa koje su uspešno realizovane u Srbiji u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Osmislio ju je Centar za ekološko obrazovanje i održivi razvoj iz Kragujevca, koji je želeo da proširi kapacitete Botaničke bašte i da podigne nivo svesti javnosti o ekološkim problemima. Napravili su letnju učionicu, nove klupe i kante za otpatke, uredili su i adaptirali prostor koji je sada dostupan za sve ljubitelje prirode.

„Školski biološki centar u značajnoj meri je doprineo popularizaciji Botaničke bašte. Brojne su koristi koje od toga imaju kako Grad tako i Prirodno-matematički fakultet u Kragujevcu. Sada imamo mnogo različitih dešavanja u Botaničkoj bašti, što takođe znači i veći broj posetilaca. Botanička bašta uključena je u turističku ponudu Grada Kragujevca, a mnoge državne i lokalne televizijske stanice koriste to prelepo okruženje kao scensku postavku za svoje programe“, kaže Snežana Branković, upravnica Botaničke bašte i profesorka na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu.

Još jedna inicijativa koja je potekla iz Kragujevca predstavlja lep primer uspešnog partnerstva između lokalnih samouprava i organizacija civilnog društva, i saradnje usmerene ka istom cilju – boljem životu za sve građane. 

Najmlađi Kragujevčani u poseti Školskom biološkom centru u Botaničkoj bašti. Foto: Botanička bašta Kragujevac.

Hotel za insekte. Foto: Botanička bašta Kragujevac.

Eko-slagalica. Foto: Botanička bašta Kragujevac.

U okviru programa ReLOaD, Udruženje za pomoć osobama s autizmom organizovalo je različite aktivnosti usmerene na podršku osobama sa autizmom za život u zajednici.

Deca i odrasle osobe do 39 godina starosti koji pate od poremećaja iz spektra autizma učili su kako da se socijalizuju i pripreme za odvajanje od svoje biološke porodice, da bi mogli da vode samostalan život uz podršku. Stručnjaci i terapeuti radili su neposredno sa osobama koje imaju autizam, primenjujući različite metode za razvijanje samostalnosti u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Na duži rok, inicijative kao što je ova mogu da preobraze živote i promene stavove ljudi o postupanju prema osobama koje pate od autizma. Prvi korak je da se osobe sa autizmom osposobe da budu nezavisnije u svakodnevnom životu, a u Kragujevcu su se za to obučavali kroz kampove za životne veštine i školske aktivnosti. Ti posebno pripremljeni programi bili su usmereni na povećavanje stepena integracije, samopouzdanja i samostalnosti.

Danijela Nešović, predsednica Udruženja za pomoć osobama s autizmom, kaže da je važno javno govoriti o autizmu, kako bi ljudi mogli bolje da razumeju i spremnije prihvate osobe sa autizmom. Zajedno sa kolegama, ona pruža podršku, daje smernice i savete, a takođe učestvuje i u kampanjama za unapređenje prava, usluga i mogućnosti za doprinos stvaranju društva koje deluje za dobrobit osoba s autizmom.

„Inkluzivne aktivnosti i kreativne radionice pokazale su da deca koja su deo opšte populacije žele da se druže sa decom koja imaju autizam i da im pružaju podršku. Takođe smo organizovali dva časa građanskog obrazovanja za učenike osnovnih škola. Uverili smo se da deca prihvataju svoje drugove koji imaju autizam i da žele da igraju sa njima. Deca i mladi uživali su u vikendima u prirodi, kao i u kreativnim radionicama i ekskurzijama koje smo organizovali u dogovoru sa terapeutima. Ovaj program mnogo znači njima i njihovim porodicama“, kaže Nešović.

Izlet u prirodu organizovan za grupu dece sa autizmom s ciljem socijalizacije i osamostaljivanja, aktivnost sprovedena u okviru projekta Podrška osobama s autizmom za život u zajednici. Foto: Udruženje za pomoć osobama sa autizmom Kragujevac

Ovu inicijativu takođe je podržao i Grad Kragujevac. Gordana Damnjanović, članica Gradskog veća za zdravstvenu i socijalnu zaštitu ističe da je važno osnažiti kapacitete organizacija civilnog društva, naročito onih koje rade na rešavanju problema osoba sa invaliditetom u okviru zajednice.

„Udruženje za pomoć osobama s autizmom je izgradilo i ojačalo svoje kapacitete, tako da sada može uspešno da pruža pomoć porodicama koje im se obrate radi podrške. Oni su takođe razvili jednu novu, inovativnu socijalnu uslugu – kamp za učenje životnih veština, gde su mladi ljudi obučavani za samostalan život izvan biološke porodice. Usluge poput kampa za životne veštine, vikend programa i radionica omogućavaju porodicama da ostanu jake“, kaže Damnjanović.

Ona takođe izražava nadu da će Grad razviti institucije za smeštaj onih kojima je potrebna podrška, da bi osobe sa autizmom mogle da vode samostalnije i ispunjenije živote.

Program „Podrška osobama s autizmom za život u zajednici“ odvijao se tokom 2019. i 2020. godine, i obuhvatio je 36 korisnika.  Udruženje za podršku osobama s autizmom u Kragujevcu nada se da će se partnerstvo sa lokalnom samoupravom nastaviti i ubuduće, kako bi moglo i dalje da razvija svoje usluge i pomaže onima kojima je potrebna podrška.

Obe inicijative u Kragujevcu finansirane su uz podršku Evropske unije i Grada Kragujevca, a posredstvom tih aktivnosti, obe organizacije ojačale su svoje kapacitete i poboljšale saradnju sa lokalnim vlastima, što je bio jedan od glavnih ciljeva inicijative ReLOaD.

Kragujevac je takođe izabran kao šampion dobre prakse u finansiranju organizacija civilnog društva na transparentan način, a izabran je među pet lokalnih samouprava koje su učestvovale u programu ReLOaD. To znači da je Kragujevac najviše napredovao u primeni odgovarajućih procedura prilikom objavljivanja javnih poziva, primeni ReLOaD metodologije za ocenu predloga projekata, i obezbeđivanju učešća predstavnika organizacija civilnog društva u radu komisije za evaluaciju predloga.

Kante za reciklažu u Botaničkoj bašti. Foto: Botanička bašta Kragujevac.

Začinski vrt. Foto: Botanička bašta Kragujevac.

Od početka 2017. do kraja 2020. godine, organizacije civilnog društva i lokalne samouprave u Dimitrovgradu, Kragujevcu, Kuršumliji, Paraćinu i Šapcu unapredile su međusobnu saradnju i dijalog, a rezultat toga su projekti koji su doprineli socijalnoj zaštiti, kao i zaštiti životne sredine, poboljšanju položaja žena, te osnaživanju mladih, kao i društveno marginalizovanih grupa.

ReLOaD će se nastaviti i u 2021. godini, kada će putem javnog konkursa biti odabrano sedam novih lokalnih samouprava za učešće u ovom programu.

***

Regionalni program lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD) finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija ua razvoj (UNDP) u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu*, u Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji i Srbiji.

Svako pominjanje Kosova treba shvatiti u potpunoj saglasnosti sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN (1999).