Privremeni osnovni dohodak može da uspori pandemiju COVID-19

22. July 2020.

Photo: Milos Ivanovic / UNDP

Beograd, 4.avgust 2020. – Momentalno uvođenje privremenog osnovnog dohotka za najsiromašnije ljude u svetu moglo bi da uspori trenutni rast slučajeva zaraze COVID-19, jer bi omogućilo da blizu 3 milijarde ljudi ostane kod svojih kuća, navodi se u izveštaju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), objavljenom krajem jula.

U izveštaju Privremeni osnovni dohodak: Zaštita za siromašnu i ranjivu populaciju u zemljama u razvoju, procenjuje se da je potrebno najmanje 199 milijardi dolara mesečno kako bi se obezbedio vremenski ograničen, zagarantovan osnovni dohodak za 2,7 milijardi ljudi koji žive ispod ili malo iznad granice siromaštva, u 132 zemlje u razvoju.

Izveštaj zaključuje da je, s obzirom na pandemiju koja se već širi tempom od preko 1,5 miliona novih slučajeva zaraze nedeljno, ova mera izvodljiva i hitno potrebna, posebno u zemljama u razvoju, u kojima 7 od 10 radnika zarađuje za život na neformalnom tržištu rada, te ne mogu da ostvare prihode ako ostanu kod kuće.

Veliki deo ljudi koji nisu obuhvaćeni programima socijalne zaštite, a njihov broj je ogroman, su radnici u neformalnom sektoru, sa niskim dohotkom, žene i mladi, izbeglice i migranti, kao i osobe sa invaliditetom – i upravo su oni najteže pogođeni ovom krizom. Procena socio-ekonomskih posledica epidemije COVID-19, koju je  UNDP izvršio u više od 60 zemalja tokom proteklih nekoliko meseci, pokazuje da radnici koji nisu obuhvaćeni programima socijalne zaštite ne mogu da ostanu kod kuće bez primanja.

Privremeni osnovni dohodak omogućio bi im da kupe hranu, priušte zdravstvene usluge i podmire troškove obrazovanja. Ova mera je i finansijski izvodljiva: primera radi, privremeni osnovni dohodak za period od šest meseci zahtevao bi svega 12 posto od očekivane sume ukupnih novčanih izdataka za suzbijanje pandemije COVID-19 tokom ove godine, odnosno iznos ravan jednoj trećini sume koju zemlje u razvoju treba da izdvoje tokom 2020. godine radi izmirenja spoljnog duga.

„Vremena bez presedana zahtevaju socijalne i ekonomske mere bez presedana. Uvođenje privremenog osnovnog dohotka za najsiromašnije ljude na svetu pojavilo se kao jedna od mogućnosti. Pre samo nekoliko meseci, to je moglo da deluje nemoguće“, izjavio je administrator UNDP-a Akim Štajner.

„Planovi za spašavanje i oporavak ne mogu biti usredsređeni samo na velika tržišta i velike kompanije. Uvođenje privremenog osnovnog dohotka omogućilo bi vladama da ljudima koji su u izolaciji pruže finansijsku pomoć, da upumpaju gotovinu u lokalnu privredu kako bi pomogle malim preduzećima da se održe, i usporile razorno širenje epidemije virusa COVID-19“, dodao je Štajner.

Privremeni osnovni dohodak ipak nije čarobni štapić za ekonomske posledice pandemije. Očuvanje radnih mesta, proširenje podrške na mikro, mala i srednja preduzeća, kao i korišćenje digitalnih rešenja za uključivanje onih koji su na margini društva, mere su koje zemlje pogođene pandemijom mogu da preduzmu.

Jedan od načina da države isplate privremeni osnovni dohodak je da preusmere sredstva namenjena ovogodišnjem servisiranju spoljnog duga. Prema zvaničnim podacima, zemlje u razvoju potrošiće 3,1 trilion dolara za otplatu dugova ove godine. Sveobuhvatno zamrzavanje dugova za sve zemlje u razvoju, za šta se založio Generalni sekretar UN-a, omogućilo bi državama da ta sredstva privremeno preusmere na hitne mere za suzbijanje posledica krize koju je izazvao COVID-19.

Nekoliko zemalja već je preduzelo korake radi isplate privremenog osnovnog dohotka. Vlada Togoa opredelila je preko 19,5 miliona američkih dolara kao mesečnu finansijsku pomoć u gotovini za 12 posto stanovnika te zemlje, uglavnom za žene koje rade u neformalnom sektoru. Španija je nedavno odobrila mesečni budžet od 250 miliona evra kao dodatak prihodima za 850.000 ranjivih porodica i za 2,3 miliona pojedinaca do iznosa minimalne zarade.

COVID-19 je pogoršao postojeće globalne i nejednakosti unutar država, i stvorio nove razlike koje najteže pogađaju one najranjivije. Budući da će skoro 100 miliona ljudi više postati ekstremno siromašno tokom 2020. godine, da će 1,4 milijarde dece trpeti posledice zatvaranja škola, da će stopa nezaposlenosti i gubitak sredstava za život dostići rekordno visok nivo, UNDP predviđa da će ljudski razvoj na globalnom nivou ove godine biti u padu po prvi put od kako je ovaj pojam uveden u praksu.

U okviru sistema Ujedinjenih nacija, UNDP se bavi društveno-ekonomskim aspektom posledica pandemije COVID-19, sprovodeći strategije socijalnog i ekonomskog oporavka u zemljama širom sveta.